Budućnost obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj
U prosincu 2018. godine Hrvatski sabor je usvojio izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokouÄinkovitoj kogeneraciji („Zakon o OIE“) te je Vlada usvojila dva podzakonska propisa koji se zajedno primjenjuju od 1. sijeÄnja 2019. godine („Izmjene iz 2019. godine“).
Sustav poticaja OIE i Izmjene iz 2019. godine
Prema Zakonu o OIE koji se primjenjuje od 1. sijeÄnja 2016. godine postoje dvije vrste poticaja OIE: (i) poticanje tržišnom premijom putem javnog natjeÄaja na temelju kojeg povlašteni proizvoÄ‘aÄi elektriÄne energije iz OIE primaju tržišnu premiju od Hrvatskog operatora tržišta energije („HROTE“) uz tržišnu cijenu koju ostvare na tržištu elektriÄne energije; i (ii) poticanje zajamÄenom otkupnom cijenom putem javnog natjeÄaja za postrojenja do 500kW (prije Izmjena iz 2019. godine 30 kW), na temelju kojeg povlašteni proizvoÄ‘aÄi elektriÄne energije iz OIE imaju pravo na zajamÄenu otkupnu cijenu od HROTE-a.
Opisani sustav poticaja još nije zaživio u praksi – Vlada dosad nije objavila niti jedan natjeÄaj za sklapanje ugovora s HROTE-om za tržišnu premiju odnosno zajamÄenu otkupnu cijenu. Izmjene iz 2019. godine predviÄ‘aju da će prvi natjeÄaj za tržišnu premiju/ zajamÄenu otkupnu cijenu biti objavljen u prvoj polovini 2019. godine.
Trenutno važeće kvote za OIE su propisane „starim“ tarifnim sustavom na temelju kojeg su povlašteni proizvoÄ‘aÄi sklapali ugovore s HROTE-om, na koje se i dalje primjenjuje tarifni sustav po kojem je sklopljen ugovor. Budući da su kvote za najtraženije tehnologije (vjetar i sunce) popunjene prije nekoliko godina, a nove kvote nisu propisane, budući natjeÄaji mogu se odnositi samo na preostale raspoložive tehnologije (vodu, biomasu, geotermalnu energiju i bioplin).
Nove kvote = nove investicije i nova poskupljenja
U odnosu na postojeća postrojenja koja imaju sklopljen ugovor s HROTE-om na temelju tarifnog sustava i (buduća) postrojenja snage do 500kW koja su podobna za zajamÄenu otkupnu cijenu, opskrbljivaÄi elektriÄne energije su dužni otkupiti od HROTE-a 70% neto isporuÄene struje za fiksnu cijenu, dok 30% energije HROTE prodaje na tržištu elektriÄne energije na transparentan naÄin (prije Izmjena iz 2019. godine ova obveza se odnosila na svu neto isporuÄenu energiju). Kroz fiksnu otkupnu cijenu koju su opskrbljivaÄi obvezni plaćati prikupljaju se sredstva za poticaje OIE. OpskrbljivaÄi elektriÄne energije su nezadovoljni jer se radi o nametnutoj obvezi koja im godinama donosi gubitke, zbog Äega neki razmatraju odlazak s hrvatskog tržišta.
Sredstva za poticaje se prikupljaju i iz poticajne naknade koju plaćaju krajnji korisnici struje. U rujnu 2017. godine Vlada je povećala poticajnu naknadu s 0.035 to 0.105 kn/kWh kako bi se moglo financirati prikljuÄenje novih proizvodnih postrojenja unutar postojećih kvota. PrikljuÄenje novih postrojenja i propisivanje novih kvota za OIE zahtijevat će sve veća izdvajanja za financiranje OIE, što će najvjerojatnije rezultirati daljnjim poskupljenjem struje za graÄ‘ane.
Unazad nekoliko godina veliki broj postrojenja iz OIE se prikljuÄio na mrežu, a financiranje poticaja za nova postrojenja stvara preveliki teret za državni proraÄun (odnosno opskrbljivaÄe koji su dužni otkupljivati struju od povlaštenih proizvoÄ‘aÄa po fiksnoj cijeni) i graÄ‘ane koji plaćaju poticajnu naknadu. Osim toga, prikljuÄenje novih postrojenja u mrežu zahtjeva i znatna ulaganja u distributivnu i prijenosnu mrežu u vidu pomoćnih usluga i usluga uravnoteženja. Dok se svijet okreće prema tržišno orijentiranom modelu financiranja projekata OIE, Hrvatska se suoÄava s problemom financiranja poticaja za OIE, Äije rješenje nije na vidiku. S druge strane, nepostojanje novih kvota za OIE sprjeÄava daljnji razvitak sektora OIE i dovodi u pitanje postizanje EU ciljeva koji su postavljeni Direktivom (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora[1] („Direktiva (EU) 2018/2001“).
EU ciljevi i hrvatska energetska strategija do 2030. s pogledom na 2050. godinu
Direktiva (EU) 2018/2001 je postavila cilj za države Älanice EU da udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konaÄnoj bruto potrošnji energije u Uniji 2030. godine bude najmanje 32%. Prema Godišnjem energetskom pregledu za 2016. godinu “Energija u Hrvatskoj“ obavljenom od Ministarstva zaštite okoliša i energetike[2] („Energetski pregled za 2016. godinu“) udio OIE u ukupnoj potrošnji energije u 2016. godini iznosio je 23,5% prema EUROSTAT metodologiji.
Sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske od 2009. do 2020. godine[3], Hrvatska je postavila cilj od 35% udjela struje proizvedene iz OIE u ukupnoj potrošnji struje odnosno 20% u bruto potrošnji energije. Prema Energetskom pregledu za 2016. godinu elektriÄna energija proizvedena iz OIE sudjelovala je s 46,7% u ukupnoj potrošnji struje u Hrvatskoj. Pri tome je elektriÄna energija proizvedena iz velikih hidroelektrana ostvarila udio od 37,8%, dok je elektriÄna energija proizvedena iz ostalih OIE sudjelovala s 8,9%. Naizgled se Äini kao solidan rezultat koji premašuje nacionalni cilj. MeÄ‘utim, imajući u vidu da je većina velikih hidroelektrana izgraÄ‘ena još u vrijeme bivše SFRJ i da je udio ostalih OIE u ukupnoj potrošnji elektriÄne energije zanemariv, dolazimo do zakljuÄka da se razvoj ostalih OIE u Hrvatskoj ne odvija dovoljnom brzinom.
U studenom 2018. godine Energetski institut „Hrvoje Požar“ je objavio tzv. „Zelenu knjigu“[4], studiju koja predstavlja osnovu za donošenje strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom do 2050. godine, na temelju Direktive (EU) 2018/2001 i drugih EU propisa u tzv. „Zimskom paketu“[5]. Zelena knjiga predviÄ‘a dva scenarija tranzicije prema dostizanju EU ciljeva – ubrzanu tranziciju prema prvom scenariju i umjerenu tranziciju prema drugom scenariju. Prvi scenarij predviÄ‘a povećanje udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije od 23,5% u 2016. do 32% u 2030., te 56,3% u 2050. godini (46,5% prema drugom scenariju).
Prvi scenarij predviÄ‘a povećanje instalirane snage vjetroelektrana s 418 MW u 2015. na 1.600 MW u 2030. odnosno na 3.700 MW u 2050. godini, što znaÄi izgradnju otprilike 110 MW novih vjetroelektrana godišnje (dosadašnji je prosjek otprilike 50 MW godišnje). PredviÄ‘a se i prikljuÄenje 1.000 MW u solarnim projektima do 2030. i ukupna instalirana snaga solarnih elektrana od 3.800 MW do 2050. godine. Financijski to znaÄi ulaganje od 300 milijuna kuna godišnje (235 milijuna kuna godišnje prema drugom scenariju) do 2050. godine. Procjena ulaganja u prijenosnu mrežu do 2030. godine iznosi 8,2 milijarde kuna plus 425 milijuna kuna za uravnoteženje i pomoćne usluge mreže. Ulaganja u distribucijsku mrežu su procijenjena na 1 milijardu kuna godišnje do 2050. godine.
ZakljuÄak
Projekcije za razvoj OIE do 2030. odnosno 2050. godine su ambiciozne i zahtijevaju znatna ulaganja te ozbiljno planiranje i strategiju. Takve projekcije potkrijepljene su velikim potencijalom koji Hrvatska ima za razvoj OIE, posebice energije iz sunca i vjetra. UnatoÄ tome, Hrvatska ima kljuÄan problem financiranja poticaja proizvodnje struje iz OIE, prije svega u odnosu na one povlaštene proizvoÄ‘aÄe koji su već stekli uvjete za poticaje, zbog Äega nove kvote već godinama nisu donesene. S obzirom na dosadašnje iskustvo, Hrvatska mora donijeti strategiju daljnjeg razvitka OIE na temelju novih kvota te procijeniti jesu li poticaji temelj budućeg razvitka OIE ili je Hrvatska spremna za proizvodnju elektriÄne energije iz OIE bez poticaja.
[1] DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
[2] Dostupno ovdje: http://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2018/06/EUH2016.pdf
[3] Dostupno ovdje: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html
[4] Dostupno ovdje: https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/Granske_udruge/CRO%20industrija/Marija%20%C5%A0utina/zelena-knjiga.pdf
[5] 30. studenog 2016. godine Europska komisija objavila je tzv. „Zimski paket“ koji se sastoji od osam propisa radi omogućavanja tranzicije prema „ekonomiji Äiste energije“ i reforme tržišta elektriÄne energije EU. Cjelokupni ciljevi su izraženi u Komunikaciji Komisije „ÄŒista energija za sve Europljane“, dostupno ovdje: https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/clean-energy-all-europeans
Autori: Marija Mušec, partner i Mia Kanceljak, odvjetnica, OdvjetniÄko društvo Bardek, Lisac, Mušec, Skoko d.o.o. u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainz Rechtsanwälte GmbH